Vodič kroz hidrološki spomenik prirode Naselje Perućac (13 km uzvodno od Bajine Bašte), podnožje Nacionalnog parka Tara Provereno: 11. novembar 2026.

Rečica Vrelo u Perućcu (365 m): kraški izvor, vodenica i vodopad na Drini

Rečica Vrelo u turističkom naselju Perućac kod Bajine Bašte, na samoj granici Nacionalnog parka Tara, jedna je od najkraćih reka u Evropi: od snažnog kraškog izvora do ušća u Drinu njen tok iznosi tačno 365 metara, zbog čega je u narodu prozvana „reka Godina” [1][2]. Na tom kratkom rastojanju Vrelo ima sve odlike velike reke — izdašno izvorište hladne planinske vode, bistru levu pritoku, ribnjak kalifornijske pastrmke, staru vodenicu, malu hidroelektranu iz 1927. godine, dva mosta i završni vodopad visok oko 10 metara kojim se obrušava direktno u zelenu maticu Drine [1][2].

Drvena kućica na steni usred zelene reke Drine kod Bajine Bašte
Srednji tok reke Drine na potezu između Bajine Bašte i Azbukovice (Ljubovije). (Dokumentarna zbirka SrbijaFoto / Vodič kroz Srbiju · Licencirana dokumentarna fotografija redakcijske arhive)

Ključni podaci

Položaj i udaljenost
Naselje Perućac, 13 km od Bajine Bašte uz desnu obalu Drine (podnožje NP Tara) [1][2]
Dužina toka
Tačno 365 metara od izvorišta do vodopada na ušću u Drinu (narodni naziv „Godina”) [1][2]
Hidrološke odlike
Snažno kraško vrelo sa masiva Tare; prosečna temperatura vode oko 10 °C tokom cele godine [1]
Završetak toka
Bigreni vodopad visine oko 10 metara sa vidikovcem i terasom iznad same Drine [1][2]
Trajanje šetnje uz reku
30 do 45 minuta uređenom pešačkom stazom od izvora do vodopada [2]
Datum provere podataka
11. novembar 2026.

Od kraškog izvorišta pod Tarom do vodopada na Drini: svih 365 metara toka

Rečica Vrelo nastaje iz moćnog kraškog vrela Perućac na nadmorskoj visini od 234 metra, gde na površinu izbija voda koja ponire na krečnjačkom masivu planine Tare [1]. Pri visokom vodostaju u proleće iz izvora kulja zapenušana, beličasta voda stalne temperature od oko 10 °C, čija prosečna izdašnost prelazi 300 litara u sekundi [1][2].

Duž potpuno ravne, popločane i osvetljene pešačke staze koja prati levu obalu kroz krošnje oraha, jove i vrbe, na svega 365 metara nižu se: punionica vode i pastrmski ribnjak na desnoj obali, bistri levi potočić-pritoka, stara kameno-drvena vodenica potočara, zgrada male hidroelektrane „Vrelo” (puštene u rad 1927. godine), dva pešačka mosta i naposletku široka bigrena terasa sa koje se reka vodopadom visokim oko 10 metara obrušava u reku Drinu [1][2].

Tačke duž toka rečice Vrelo (365 m) i u neposrednoj blizini u Perućcu
Tačka obilaskaPoložaj na trasiŠta posetilac vidi na terenu
Kraško izvorište Vrela0 m (početak staze)Snažno vrelo hladne vode (oko 10 °C) ispod krečnjačkog odseka Tare [1][2]
Ribnjak i stara vodenicaSrednji deo toka (100–250 m)Ribnjak kalifornijske pastrmke, mala leva pritoka i očuvana vodenica [1][2]
MHE „Vrelo” i mostoviDonji deo toka (250–340 m)Stara hidroelektrana iz 1927. godine i dva mosta preko bistrog korita [1][2]
Vodopad na ušću u Drinu365 m (kraj toka)Kaskadni vodopad visine 10 m nad Drinom sa drvenim vidikovcem [1][2]
Nekropola stećaka „Mramorje”300 m od ušća VrelaSrednjovekovni kameni nadgrobni spomenici (XIV–XV vek) na UNESCO listi [1][2]
Pogled sa uređenog vidikovca Banjska stena na planini Tari ka kanjonu Drine
Pogled sa vidikovca Banjska stena (1.065 m) u Nacionalnom parku Tara na akumulaciju Perućac i kanjon Drine. (Dokumentarna zbirka SrbijaFoto / Vodič kroz Srbiju · Licencirana dokumentarna fotografija redakcijske arhive)

Srednjovekovna nekropola Mramorje (UNESCO) i jezero Perućac u neposrednom susedstvu

Na samo nekoliko minuta hoda od ušća Vrela u Drinu, u hladovini u središtu Perućca, nalazi se srednjovekovna nekropola „Mramorje” (XIV–XV vek) sa više od 80 masivnih monolitnih kamenih nadgrobnih spomenika — stećaka u obliku ploča, sanduka i slemenjaka, koja je 2016. godine upisana na UNESCO listu svetske kulturne baštine [1][2].

Dva kilometra uzvodno od vodopada Vrela uzdiže se visoka betonska brana hidroelektrane „Bajina Bašta” (1966), iza koje počinje akumulaciono Perućačko jezero dugo 54 kilometra u dubokom kanjonu Drine, sa uređenom pontonskom plažom i polazištem turističkih brodova ka Višegradu [1][2].

Kako spojiti obilazak rečice Vrelo sa planinom Tarom i dolinom Drine

Pošto se Perućac nalazi na samom regionalnom putu Bajina Bašta – Perućac – Mitrovac na Tari, šetnja uz rečicu Vrelo idealna je polazna ili završna stanica pre serpentinskog uspona u visoke četinarske šume Nacionalnog parka Tara [1][2].

Potpun plan vikend boravka koji povezuje Vrelo sa vidikovcem Banjska stena dat je u vodičima Tara za vikend, Pogled na Taru i Zaovinsko jezero, dok je srednji tok Drine nizvodno od Bajine Bašte obrađen u vodiču Azbukovica i reka Drina.

Česta pitanja (FAQ)

Zašto se rečica Vrelo u Perućcu zove i „reka Godina”?

Zato što je njen ceo tok — od kraškog izvorišta u podnožju Tare do vodopada kojim se uliva u Drinu — dugačak tačno 365 metara, koliko ima i dana u jednoj godini [1][2].

Da li je staza pored rečice Vrelo pristupačna za decu i starije posetioce?

Da. Pešačka staza duž obale Vrela je ravna, uređena i duga manje od 400 metara u jednom pravcu, a ulaz na stazu i vidikovac pored vodopada je slobodan tokom cele godine [1][2].

U koje doba godine je vodopad Vrela najbogatiji vodom?

Najveća izdašnost vrela i najsnažniji huk vodopada nad Drinom su u proleće (april i maj), u vreme otapanja snega na visoravni Tare, mada rečica nikada ne presušuje i teče punim koritom i tokom leta [1][2].

Izvori i literatura

  1. JP „Nacionalni park Tara” — Bajina Bašta (2026): Hidrološke znamenitosti NP Tara: kraško vrelo Perućac, rečica Vrelo (365 m) i nekropola stećaka Mramorje. Datum pristupa: 11. novembar 2026. (Pokriva: Dužina toka od 365 m, temperatura i izdašnost kraškog vrela, MHE Vrelo iz 1927. i vodopad na ušću u Drinu.) ↩ Nazad u tekst
  2. Turistička organizacija „Tara–Drina” Bajina Bašta (2026): Perućac i reka Vrelo („Godina”) — vodič za posetioce, pešačka staza i izleti na Drini. Datum pristupa: 11. novembar 2026. (Pokriva: Pešačka staza od izvora do vodopada, ribnjak, vodenica i povezivanje sa jezerom Perućac i Tarom.) ↩ Nazad u tekst

Povezani vodiči i tekstovi

Svi tekstovi u rubrici Priroda →