Petrovaradinska tvrđava: kako su povezani Podgrađe, Gornja tvrđava i podzemne vojne galerije
Petrovaradinska tvrđava na serpentinskoj steni iznad desne obale Dunava naspram Novog Sada predstavlja jedno od najvećih i najočuvanijih artiljerijskih utvrđenja u jugoistočnoj Evropi [1][2]. Građena planski za potrebe Habzburške monarhije punih 88 godina (od 1692. do 1780) po sistemu francuskog maršala Vobana, tvrđava se prostire na 112 hektara i obuhvata Gornju tvrđavu sa prepoznatljivom Sat-kulom, barokno Podgrađe (Donju tvrđavu), Hornverk i mrežu od oko 16 kilometara podzemnih vojnih galerija [1][2].

Ključni podaci
- Položaj i pešački prilaz
- Desna obala Dunava; prelazak preko Varadinskog mosta iz centra Novog Sada pravo u Podgrađe [2]
- Period izgradnje
- 1692–1780. godina (kamen temeljac položen 18. oktobra 1692. po nalogu cara Leopolda I) [1]
- Površina i podzemni sistem
- 112 hektara nadzemnih fortifikacija i oko 16 km podzemnih minskih i kontraminskih galerija u 4 nivoa [1][2]
- Glavna muzejska ustanova
- Muzej grada Novog Sada (Tvrđava 4, zgrada nekadašnjeg Velikog ratnog arsenala / Mamulini kasarni) [2]
- Status zaštite
- Prostorna kulturno-istorijska celina od velikog značaja (PKIC 48, RZZSK) [1]
- Datum provere podataka
- 11. novembar 2026.
Četiri celine utvrđenja: Podgrađe, Gornja tvrđava, Hornverk i Vaserštat
Na mestu današnje tvrđave postojala su utvrđenja još u rimsko doba (*Cusum*) i u srednjem veku (cistercitski manastir Belakut i ugarsko-nadbiskupska tvrđava), ali je današnji izgled u potpunosti određen habzburškom izgradnjom između 1692. i 1780. godine [1]. Pošto od završetka radova u doba cara Josifa II tvrđava nikada nije pretrpela ratno razaranje u artiljerijskoj opsadi, njeni bastioni, ravelini, šančevi i barokne zgrade sačuvani su u izvornom tlocrtu [1][2].
Posetilac koji prelazi Varadinski most iz Novog Sada najpre ulazi u **Podgrađe (Donju tvrđavu)** — nekadašnji garnizonski gradić unutar bedema duž Štrosmajerove i Beogradske ulice, sa Beogradskom kapijom, Crkvom Svetog Jurja, zgradom Komande tvrđave i rodnom kućom bana Josipa Jelačića [1][2]. Stepenište uz Komandu i prilazne rampe kroz kapije vode na **Gornju tvrđavu**, gde se nalaze **Sat-kula** na bastionu Svetog Luja (kod koje velika kazaljka pokazuje sate, a mala minute kako bi lađari sa Dunava videli tačno vreme), Duga kasarna, Arsenal (danas Muzej grada Novog Sada) i ateljei umetnika („Likovni krug”) [2].
| Deo utvrđenja | Karakter prostora | Ključne tačke za posetioce |
|---|---|---|
| Podgrađe (Gradić) | Barokno garnizonsko naselje u podnožju stene | Beogradska kapija, Crkva Sv. Jurja (1701–1714), Komanda tvrđave, Vojna bolnica [1][2] |
| Gornja tvrđava | Centralni plato na steni sa pet bastiona | Sat-kula, vidikovac ka Novom Sadu, Muzej grada Novog Sada (Arsenal), Leopoldova kapija, Duga kasarna [1][2] |
| Podzemne vojne galerije | Četvorospratni sistem hodnika (oko 16 km) | Uređena muzejska trasa sa puškarnicama, minskim komorama i ventilacionim šahtovima [2] |
| Hornverk (Rožni bastion) | Južno prednje utvrđenje prema Sremskim Karlovcima | Dvostruki bastioni, duboki suvi rovovi i Akademija umetnosti [1] |

Kako izgleda obilazak podzemnih vojnih galerija i kakvi su uslovi
Posebnu specifičnost Petrovaradinske tvrđave čini četvorospratni sistem podzemnih komunikacija i minskih galerija dužine oko 16 kilometara, građen od 1768. do 1776. godine po projektu majora Šredera [1][2]. Hodnici su služili da branioci neopaženo priđu ispod neprijateljskih rovova, postave barutno punjenje i spreče potkopavanje bedema [1].
Za posetioce je u pratnji stručnog vodiča **Muzeja grada Novog Sada** otvorena osvetljena i obezbeđena deonica podzemnih galerija u dužini od oko jednog kilometra [2]. Važna praktična napomena: u podzemne galerije **ne ulazi se samostalno** van vođenih tura Muzeja; temperatura u hodnicima je tokom cele godine stalna (oko 12 °C), pa je i u najtoplijim letnjim danima neophodna lagana jakna i zatvorena obuća, a termine polazaka vodiča treba proveriti na biletarnici u zgradi Arsenala [2].
Kratka pešačka ruta i nastavak prema Novom Sadu ili Sremskim Karlovcima
Pešački uspon iz Podgrađa (od Crkve Svetog Jurja preko stepeništa kod Sat-kule) do platoa Gornje tvrđave traje manje od 15 minuta, dok za obilazak bastiona, muzejske postavke i podzemnih galerija treba planirati dva do tri sata [2]. Ulaz na otvorene prostore tvrđave, bedeme i vidikovac kod Sat-kule je slobodan 24 časa (osim tokom nekoliko julskih dana trajanja muzičkog festivala kada važi poseban režim) [2].
Obilazak Petrovaradina prirodno se nastavlja šetnjom kroz centar u vodiču Gradovi Srbije: Novi Sad, odmorom na gradskoj plaži Štrand ili vožnjom starim putem uz Dunav (9 km) do baroknog jezgra u vodiču Sremski Karlovci pešice.
Česta pitanja (FAQ)
Zašto su kazaljke na Sat-kuli u Petrovaradinu zamenile mesta?
Na velikom satu na bastionu Svetog Luja duža kazaljka pokazuje sate, a kraća minute. To je učinjeno kako bi lađari na Dunavu i vojnici sa velike udaljenosti mogli jasno da pročitaju koji je sat [2].
Kako se ulazi u podzemne vojne galerije Petrovaradinske tvrđave?
Obilazak podzemnih galerija moguć je isključivo uz kupljenu ulaznicu i u pratnji vodiča Muzeja grada Novog Sada (centralna zgrada Arsenala na Gornjoj tvrđavi). Samostalan ulazak u neosvetljene hodnike van muzejske trase nije bezbedan niti dozvoljen [2].
Koliko traje šetnja od centra Novog Sada do Sat-kule?
Od Trga slobode i Dunavskog parka preko Varadinskog mosta i stepeništa u Podgrađu do Sat-kule stiže se laganim hodom za 20 do 25 minuta [2].
Izvori i literatura
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture — Beograd / Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada (2026): Gornja i Donja Petrovaradinska tvrđava sa podgrađem (PKIC 48). Datum pristupa: 11. novembar 2026. (Pokriva: Hronologija habzburške gradnje (1692–1780), Vobanov sistem bastiona, objekti Podgrađa i status zaštite.) ↩ Nazad u tekst
- Muzej grada Novog Sada / Turistička organizacija Grada Novog Sada (2026): Petrovaradinska tvrđava i podzemne vojne galerije — vodič za posetioce. Datum pristupa: 11. novembar 2026. (Pokriva: Raspored Gornje tvrđave, Sat-kula, režim obilaska podzemnih galerija i radno vreme muzejske postavke.) ↩ Nazad u tekst


